Saveti

Kako odabrati bojler za kucu ili vikendicu

Kako odabrati bojler – veliki vodič kroz vrste, zapremine, snagu i proizvođače bojlera

Kupovina bojlera na prvi pogled deluje jednostavno – potrebno je samo izabrati uređaj odgovarajuće zapremine i postaviti ga u kupatilo. Međutim, kada se pogleda ponuda na tržištu, brzo postaje jasno da izbor nije tako jednostavan. Postoje električni i gasni bojleri, akumulacioni i protočni, klasični okrugli i moderni pljosnati bojleri, mali bojleri za kuhinju, veliki bojleri za višečlane porodice, horizontalni modeli, bojleri sa jednim ili dva kazana, uređaji sa klasičnim ili „suvim“ grejačima, kao i posebni bojleri namenjeni vikendicama, kamperima i kamp-prikolicama.

Razlikuju se i po snazi. Kod klasičnih kućnih električnih bojlera sreću se grejači snage približno 1,2, 1,5, 2,0, 2,2 ili 3 kW, dok električni protočni bojleri mogu imati višestruko veću snagu – često od nekoliko kilovata pa sve do 18, 21, 24 kW i više, zavisno od namene i konkretnog modela.

Zbog toga odgovor na pitanje „Koji bojler je najbolji?“ zapravo ne postoji bez dodatnog pitanja:

Najbolji bojler – za koga i za koju namenu?

Bojler koji je odličan za jednu osobu u garsonjeri može biti potpuno nedovoljan za četvoročlanu porodicu. Isto tako, veliki bojler od 100 ili 120 litara nema mnogo smisla ako je potreban samo za pranje ruku i nekoliko sudova u maloj kuhinji.

U ovom vodiču objasnićemo kako rade različite vrste bojlera, koliko litara treba izabrati, koliko kilovata imaju bojleri, šta utiče na potrošnju električne energije, koje su prednosti pljosnatih bojlera, kada ima smisla kupiti protočni bojler, kako rade gasni bojleri i kakvi se sistemi koriste u kamperima i kamp-prikolicama.


Šta je bojler i kako zapravo radi?

Bojler je uređaj čiji je osnovni zadatak zagrevanje vode.

Iza jednostavne definicije krije se nekoliko potpuno različitih principa rada.

Najvažnija podela je na:

  • akumulacione bojlere;
  • protočne bojlere.

Akumulacioni bojler ima rezervoar – kazan – u kojem se određena količina vode zagreva i čuva do trenutka kada je korisniku potrebna.

To su poznati bojleri od 30, 50, 80 ili 100 litara koji se nalaze u velikom broju domaćinstava.

Protočni bojler radi drugačije. On nema veliki rezervoar sa unapred zagrejanom vodom. Voda se zagreva dok prolazi kroz uređaj.

Zbog toga se kod protočnih bojlera mnogo više pažnje posvećuje snazi uređaja i protoku vode nego zapremini rezervoara.


Koje vrste bojlera postoje?

Bojlere možemo podeliti prema nekoliko kriterijuma.

Prema izvoru energije postoje:

  • električni bojleri;
  • gasni bojleri;
  • kombinovani bojleri;
  • sistemi koji koriste toplotu drugog izvora;
  • specijalni sistemi za kampere i kamp-prikolice koji mogu koristiti gas, struju, dizel ili kombinaciju izvora energije.

Prema načinu zagrevanja postoje:

  • akumulacioni;
  • protočni.

Prema obliku postoje:

  • klasični cilindrični;
  • pljosnati odnosno flat/slim bojleri.

Prema položaju montaže:

  • vertikalni;
  • horizontalni;
  • modeli koji omogućavaju oba položaja.

A prema veličini postoje veoma mali bojleri od nekoliko litara, standardni kućni modeli od nekoliko desetina litara i veliki akumulacioni sistemi od 100, 120, 150, 200 i više litara.

Zbog toga je mnogo važnije razumeti šta nam je potrebno nego jednostavno kupiti najveći bojler koji može da stane u kupatilo.


Električni akumulacioni bojleri

Električni akumulacioni bojler je verovatno najpoznatiji tip bojlera u našim domaćinstvima.

Osnovni elementi ovakvog uređaja su:

  • kazan za vodu;
  • električni grejač;
  • termostat;
  • toplotna izolacija;
  • sigurnosni elementi;
  • priključci za hladnu i toplu vodu;
  • kod velikog broja modela magnezijumska anoda ili drugi sistem zaštite kazana od korozije.

Princip rada je jednostavan.

Hladna voda ulazi u kazan, električni grejač pretvara električnu energiju u toplotu i zagreva vodu do temperature određene termostatom. Kada se dostigne podešena temperatura, termostat prekida napajanje grejača.

Kada temperatura vode kasnije padne, grejanje se ponovo uključuje.

Zato bojler od, recimo, 2 kW ne troši neprekidno 2 kWh svakog sata tokom celog dana. Snaga od 2 kW govori koliku električnu snagu grejač koristi dok aktivno radi.

Ako grejač snage 2 kW neprekidno radi jedan sat, potrošiće približno:

2 kW × 1 h = 2 kWh električne energije.

U stvarnom radu termostat uključuje i isključuje grejač, a potrošnja zavisi od količine potrošene tople vode, temperature ulazne vode, zadate temperature, izolacije kazana i toplotnih gubitaka.


Koliko kilovata ima električni bojler?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja prilikom kupovine.

Ne postoji jedna standardna snaga za sve bojlere.

Kod akumulacionih kućnih bojlera mogu se sresti, u zavisnosti od proizvođača i modela, snage kao što su:

1,2 kW, 1,5 kW, 2 kW, 2,2 kW, 2,4 kW, 3 kW, kao i druge vrednosti.

Na primer, TESY kod pojedinih BelliSlimo modela koristi sistem sa dva rezervoara i odvojenim grejačima, a određene verzije imaju deklarisanu snagu 1.200/2.200 W. Postoje i jednostavnije BelliSlimo Lite verzije deklarisane na 1.200/1.200 W.

To je dobar primer zašto nije dovoljno reći:

„Bojler od 80 litara ima 2 kW.“

Može imati, ali ne mora.

Zapremina i snaga nisu ista stvar.

Zapremina govori koliko vode uređaj može da akumulira, dok snaga pre svega utiče na brzinu kojom može da je zagreje.


Da li bojler veće snage troši više struje?

Ne nužno onoliko koliko se često pretpostavlja.

Zamislimo, pojednostavljeno, dva savršeno izolovana bojlera sa jednakom količinom vode.

Jedan ima grejač od 1 kW, drugi od 2 kW.

Da bi istoj količini vode predali istu količinu energije, slabijem grejaču će približno trebati duplo više vremena.

Na primer:

1 kW × 2 sata = 2 kWh

dok je:

2 kW × 1 sat = 2 kWh.

U idealizovanom primeru potrošena energija je ista.

U stvarnosti postoje gubici i razlike u konstrukciji, izolaciji, regulaciji i načinu korišćenja. Zato pri izboru ne treba posmatrati samo broj kilovata.


Kako približno izračunati vreme zagrevanja vode?

Za zagrevanje 1 litra vode za 1°C potrebno je približno 1,163 Wh toplotne energije.

Pretpostavimo da imamo 80 litara vode koju želimo da zagrejemo sa 15°C na 60°C.

Razlika temperature je:

60 – 15 = 45°C.

Potrebna idealna energija je približno:

80 × 45 × 1,163 Wh = 4.186,8 Wh

odnosno približno:

4,19 kWh.

Ako bi grejač imao 2 kW i zanemarili bismo sve gubitke:

4,19 kWh ÷ 2 kW = 2,095 sati.

Dakle, teoretski nešto više od dva sata.

Stvarno vreme može biti drugačije zbog konstrukcije bojlera, stvarne zapremine, gubitaka, rada termostata i drugih faktora.

Zato je najbolje pogledati podatak proizvođača o vremenu zagrevanja konkretnog modela.


Koliki bojler odabrati?

Jedna od najvećih grešaka je kupovina bojlera isključivo prema fizičkoj veličini kupatila.

Važnije je koliko ljudi koristi toplu vodu i na koji način.

Na tržištu se sreću bojleri različitih nominalnih zapremina, na primer:

  • 5–10 litara;
  • 15 litara;
  • 30 litara;
  • 50 litara;
  • 60–65 litara;
  • 80 litara;
  • 100 litara;
  • 120 litara;
  • 150 litara;
  • 200 litara i više.

Ponuda zavisi od proizvođača i tržišta.

Bojleri od 5 do 15 litara

Ovo su mali bojleri koji se najčešće koriste kada je potrebna relativno mala količina tople vode.

Tipične primene su:

  • kuhinja;
  • lavabo;
  • kancelarija;
  • mali poslovni prostor;
  • radionica;
  • vikendica;
  • pomoćni objekat.

Njihova velika prednost je što zauzimaju malo prostora i malu količinu vode mogu relativno brzo da zagreju.

Za klasično porodično tuširanje ovakav kapacitet uglavnom nije odgovarajuća zamena za standardni kupatilski bojler.

Bojler od 30 litara

Može biti rešenje za jednu osobu ili prostor u kojem je potrošnja tople vode mala.

Međutim, ako se očekuje svakodnevno komforno tuširanje bez razmišljanja o količini vode, 30 litara može brzo postati ograničenje.

Bojler od 50 litara

Čest je izbor za manja domaćinstva.

Za jednu osobu može pružiti vrlo dobar komfor, a za dve osobe može biti dovoljan ako se voda troši racionalno i postoji dovoljno vremena za ponovno zagrevanje.

Bojler od 80 litara

Jedna je od najčešćih kategorija kućnih bojlera.

Za prosečno domaćinstvo predstavlja dobar kompromis između količine tople vode, dimenzija uređaja, vremena zagrevanja i prostora potrebnog za montažu.

Bojler od 100 litara

Ima smisla kod veće potrošnje, više korisnika, dužeg tuširanja ili kada se topla voda koristi na više mesta.

Ali ni ovde oznaku „100 litara“ ne treba automatski tumačiti kao 100 litara vode za tuširanje na željenoj temperaturi.


Zašto 80 litara u bojleru može dati više od 80 litara vode za tuširanje?

Ovo je veoma važna stvar.

Voda u bojleru može, na primer, biti zagrejana na 60, 65 ili više stepeni, dok se čovek ne tušira vodom te temperature.

Na slavini ili mešaču topla voda se meša sa hladnom.

Zato određena količina veoma tople vode iz bojlera može dati veću količinu vode odgovarajuće temperature za tuširanje.

Upravo zbog toga proizvođači mogu navoditi parametre koji opisuju količinu mešane tople vode dostupne pri određenim standardnim uslovima.

Kod savremenih pljosnatih bojlera treba obratiti pažnju i na stvarnu/neto zapreminu, jer naziv modela ne mora uvek biti jednak fizičkoj količini vode u kazanima.

Na primer, TESY za jedan BelliSlimo 80 navodi realnu zapreminu od 65 litara, dok se performanse tople vode iskazuju i drugim parametrima.

Zbog toga je pri poređenju dva bojlera pametnije proveriti tehnički list nego porediti samo velike oznake „80“ ili „100“ na prodajnoj stranici.


Koliko litara bojlera treba po osobi?

Ne postoji univerzalna formula koja će odgovarati svakom domaćinstvu.

Potrošnja zavisi od:

  • dužine tuširanja;
  • protoka tuša;
  • temperature vode;
  • broja uzastopnih tuširanja;
  • korišćenja kade;
  • pranja posuđa;
  • broja kupatila;
  • temperature vode koja ulazi u bojler;
  • temperature na koju je bojler podešen.

Kao praktična početna orijentacija može se razmatrati:

1 osoba: oko 30–50 l
2 osobe: oko 50–80 l
3 osobe: često oko 80–100 l
4 osobe: približno 80–120 l ili više, zavisno od navika
veća porodica: 100–150+ l ili drugačije projektovan sistem.

Ovo nisu tehnički propisane granice, već okvir za početak izbora.

Porodica u kojoj se četvoro ljudi tušira kratko može potrošiti manje tople vode od dve osobe koje koriste veliki „rain shower“ sa visokim protokom.


Klasični okrugli ili pljosnati bojler?

Tradicionalni električni bojler najčešće ima cilindričan oblik.

Poslednjih godina sve su popularniji flat, slim odnosno pljosnati bojleri.

Njihova najveća prednost je dubina.

Dok klasičan cilindrični bojler značajno izlazi iz ravni zida, pljosnati uređaj može bolje da se uklopi u moderno i manje kupatilo.

Neki modeli koriste dva međusobno povezana rezervoara umesto jednog velikog cilindričnog kazana.

To omogućava:

  • malu dubinu uređaja;
  • drugačiju raspodelu vode;
  • brzo dobijanje prve količine zagrejane vode;
  • kod određenih modela dva grejača;
  • elektronsko upravljanje;
  • ECO režime;
  • Boost funkciju;
  • Wi-Fi upravljanje.

Dobar primer je TESY BelliSlimo, kod kojeg proizvođač navodi dubinu od svega 28 cm, dva kazana i dva odvojena grejna elementa. Pojedine verzije mogu se montirati vertikalno ili horizontalno.


Da li je pljosnati bojler bolji od klasičnog?

Ne mora da znači.

Pljosnati bojler ima smisla kada su prioritet:

  • mala dubina;
  • moderan izgled;
  • elektronske funkcije;
  • fleksibilnija montaža;
  • brža dostupnost prve količine tople vode kod određenih konstrukcija.

Klasični cilindrični bojler može biti bolji izbor ako su prioritet:

  • jednostavnost;
  • niža cena;
  • jednostavnije servisiranje;
  • velika zapremina za uloženi novac;
  • široka dostupnost rezervnih delova.

Zato oblik bojlera ne treba automatski povezivati sa kvalitetom.


Vertikalni i horizontalni bojleri

Vertikalni bojleri su najčešći.

Kod njih je konstrukcija optimizovana za rad u uspravnom položaju.

Horizontalni bojleri koriste se kada nema dovoljno visine, na primer:

  • iznad vrata;
  • u niskom potkrovlju;
  • iznad sanitarija;
  • u tehničkom prostoru sa ograničenom visinom.

Postoje i moderni bojleri koji su projektovani za montažu u oba položaja.

Međutim, bojler se ne sme samoinicijativno okrenuti horizontalno samo zato što fizički može da stane.

Mora se poštovati položaj montaže koji je proizvođač dozvolio, jer unutrašnji raspored ulaza, izlaza, grejača, senzora i slojeva vode zavisi od konstrukcije.


Šta je kazan bojlera i od čega može biti napravljen?

Kazan je jedan od najvažnijih delova akumulacionog bojlera.

U njemu se voda nalazi pod pritiskom i stalno prolazi kroz cikluse zagrevanja i hlađenja.

Na tržištu se mogu naći različita konstrukciona rešenja, među kojima su:

  • čelični emajlirani kazani;
  • rezervoari od nerđajućeg čelika kod određenih uređaja;
  • različiti zaštitni premazi i sistemi zaštite od korozije.

Kod emajliranih kazana veoma važnu ulogu može imati magnezijumska anoda.

Ona predstavlja potrošni element sistema zaštite od korozije i zato kod odgovarajućih bojlera zahteva periodičnu kontrolu i zamenu prema uputstvu proizvođača i uslovima korišćenja.


Klasični ili suvi grejač?

Kod standardnog „mokrog“ grejača grejni element je u neposrednom kontaktu sa vodom.

Kod sistema koji se u prodaji često nazivaju suvi grejači, grejni element je konstrukciono odvojen od direktnog kontakta sa vodom, najčešće smešten u zaštitnoj čauri.

Jedna od prednosti takvog rešenja može biti smanjeno direktno taloženje kamenca na samom grejnom elementu.

TESY, na primer, kod BelliSlimo Dry serije navodi dvostruke suve grejne elemente kao rešenje namenjeno i uslovima sa tvrdom ili agresivnom vodom.

To ne znači da bojler sa suvim grejačem nikada ne zahteva održavanje.

Kamenac i dalje može nastajati unutar sistema, a kazan, anoda, zaptivke i sigurnosni elementi i dalje zahtevaju pažnju.


Kamenac – jedan od najvećih neprijatelja bojlera

Kada se tvrda voda zagreva, dolazi do stvaranja mineralnih naslaga.

Kamenac se može taložiti:

  • na grejaču;
  • na dnu kazana;
  • oko temperaturnih senzora;
  • na drugim unutrašnjim površinama.

Velika količina kamenca može negativno uticati na rad uređaja.

Zbog toga je periodični servis važan, posebno u područjima sa tvrdom vodom.

Interval servisiranja nije isti za svaki bojler i svaku lokaciju. Treba pratiti preporuke proizvođača i stanje konkretnog uređaja.


Protočni električni bojleri

Protočni električni bojler zagreva vodu tek kada je korisnik pusti.

Njegova glavna prednost je što nije potrebno skladištiti desetine litara zagrejane vode.

Ali postoji važna posledica:

za trenutno zagrevanje većeg protoka vode potrebna je velika električna snaga.

Zbog toga mali protočni uređaj za lavabo i snažan protočni bojler za tuš nisu ista kategorija.

Na tržištu postoje protočni uređaji od nekoliko kW za manji protok, ali i snažni uređaji od:

  • oko 11 kW;
  • 13–15 kW;
  • 18 kW;
  • 21 kW;
  • 24 kW;
  • 27 kW;
  • pa i više.

Tačne vrednosti zavise od modela i proizvođača.

Kod snažnih modela često je potrebno trofazno napajanje i odgovarajuća električna instalacija.


Zašto nije dovoljno samo kupiti protočni bojler od 21 ili 24 kW?

Zato što prvo treba proveriti električnu instalaciju objekta.

Uređaj snage 24 kW na trofaznoj mreži od 400 V, uz pojednostavljeni proračun za približno rezistivno opterećenje, zahteva struju reda:

I ≈ P / (√3 × U)

I ≈ 24.000 / (1,732 × 400)

I ≈ 34,6 A po fazi.

To je ozbiljno električno opterećenje.

Zato izbor snažnog protočnog bojlera mora biti usklađen sa:

  • priključnom snagom objekta;
  • presekom provodnika;
  • osiguračima;
  • zaštitnim uređajima;
  • brojem faza;
  • zahtevima proizvođača.

Takvu instalaciju treba da proceni i izvede kvalifikovani električar.


Prednosti protočnog električnog bojlera

Glavne prednosti su:

  • nema velikog rezervoara;
  • zauzima malo prostora;
  • nema klasičnih gubitaka održavanja temperature velikog kazana;
  • voda se zagreva kada je potrebna;
  • kod pravilno dimenzionisanog sistema nema čekanja da se veliki kazan ponovo zagreje.

Ali postoje i nedostaci:

  • velika trenutna električna snaga;
  • moguća potreba za trofaznim priključkom;
  • zahtevna električna instalacija;
  • učinak zavisi od protoka i temperature ulazne vode;
  • mali modeli nisu dovoljni za svaki tuš.

Električni bojler ili protočni – šta odabrati?

Ako objekat ima standardnu instalaciju i potrebno je jednostavno i provereno rešenje za kupatilo, akumulacioni bojler je često praktičniji.

Ako nema prostora za veliki kazan i postoji dovoljno snažna električna instalacija, kvalitetan protočni bojler može biti odlično rešenje.

Dakle:

Akumulacioni bojler – manja trenutna snaga, ali ograničena količina unapred zagrejane vode.

Protočni bojler – nema velikog rezervoara, ali zahteva znatno veću trenutnu snagu kada treba obezbediti ozbiljan protok tople vode.


Gasni bojleri

Gasni uređaji za pripremu potrošne tople vode koriste gas kao izvor energije.

Kod klasičnog gasnog protočnog bojlera, otvaranje slavine pokreće proces zagrevanja i voda se zagreva dok prolazi kroz izmenjivač toplote.

Prednost je velika raspoloživa toplotna snaga bez opterećenja kućne električne instalacije kakvo bi imao električni protočni bojler iste toplotne snage.

Međutim, gas uvodi potpuno novu grupu zahteva.

Potrebno je pravilno rešiti:

  • dovod gasa;
  • dovod vazduha za sagorevanje;
  • odvod produkata sagorevanja;
  • ventilaciju;
  • dimovodni sistem gde je potreban;
  • bezbednosne elemente;
  • stručno puštanje u rad;
  • redovno održavanje.

Gasni bojler nije uređaj koji treba improvizovano priključivati.

Nepravilno sagorevanje i neadekvatan odvod dimnih gasova mogu predstavljati ozbiljan rizik, uključujući opasnost od ugljen-monoksida.

Zbog toga montažu i servis gasnih uređaja treba prepustiti kvalifikovanim i ovlašćenim stručnjacima u skladu sa lokalnim propisima i zahtevima proizvođača.


Protočni gasni i akumulacioni gasni sistemi

Kao i kod električnih sistema, gas se može koristiti na različite načine.

Postoje protočni gasni uređaji koji zagrevaju vodu samo kada postoji protok.

Postoje i sistemi sa rezervoarom odnosno akumulacijom tople vode.

Pored toga, postoje kombinovani gasni uređaji koji mogu istovremeno biti deo sistema grejanja objekta i pripreme sanitarne tople vode.

Zato kada neko kaže „gasni bojler“, potrebno je utvrditi na koju vrstu uređaja zapravo misli.


Ko proizvodi gasne uređaje za toplu vodu?

Među poznatim proizvođačima koji imaju ili su imali različite programe gasnih uređaja za zagrevanje vode i grejanje, zavisno od tržišta i perioda, nalaze se brendovi kao što su:

  • Bosch;
  • Vaillant;
  • Ariston;
  • Rinnai;
  • Baxi;
  • Viessmann;
  • Immergas;
  • Ferroli;
  • Junkers kao istorijski poznato ime u ovoj oblasti, danas povezano sa Bosch termotehnikom na mnogim tržištima.

Važno je naglasiti da nije svaki model svakog proizvođača dostupan na svakom tržištu i da se ponuda menja.

Prilikom kupovine gasnog uređaja mnogo je važnije proveriti lokalnu servisnu mrežu, rezervne delove, uslove montaže i tačan tip uređaja nego kupovati samo prema imenu proizvođača.


Kondenzacioni uređaji – šta znači „kondenzacioni“?

Kod savremenih gasnih sistema često se čuje izraz „kondenzacioni kotao“.

Kondenzaciona tehnologija koristi i deo toplote vodene pare sadržane u produktima sagorevanja, koja bi kod klasičnog sistema u većoj meri otišla kroz dimne gasove.

Zato kondenzacioni uređaji mogu postići veću energetsku efikasnost u odgovarajućim uslovima.

Međutim, treba razlikovati:

  • običan gasni protočni bojler za sanitarnu vodu;
  • gasni kotao;
  • kombinovani kotao za grejanje i toplu vodu;
  • sistem sa posebnim rezervoarom.

To nisu sinonimi.


Kombinovani bojleri

Izraz „kombinovani bojler“ može imati više značenja.

Kod klasičnih kućnih instalacija može označavati bojler koji vodu može zagrevati električnim grejačem, ali i preko izmenjivača povezanog sa sistemom centralnog grejanja.

Takvo rešenje može biti korisno u kući u kojoj zimi već radi kotao.

Umesto da se sanitarna voda zagreva isključivo električnim grejačem, deo energije može dolaziti iz sistema grejanja.

U letnjem periodu, kada kotao nije aktivan, koristi se električni grejač.

Postoje i druga kombinovana rešenja, pa uvek treba proveriti šta proizvođač pod tim nazivom podrazumeva.


Bojleri sa izmenjivačem toplote

Bojler sa izmenjivačem ima spiralu ili drugi tip izmenjivača kroz koji cirkuliše zagrejani fluid iz spoljnog izvora.

Izvor može biti, u zavisnosti od projektovanog sistema:

  • kotao;
  • toplotna pumpa;
  • solarni termalni sistem;
  • drugi izvor toplote.

Kod ovih sistema pravilno dimenzionisanje rezervoara i izmenjivača postaje deo projektovanja čitavog sistema grejanja i pripreme sanitarne vode.


Bojleri za toplotne pumpe i veliki akumulacioni rezervoari

Kod savremenih kuća sve češće se koriste toplotne pumpe.

Priprema sanitarne tople vode tada može biti rešena posebnim rezervoarom koji je projektovan da radi sa toplotnom pumpom.

Kapaciteti mogu biti znatno veći od klasičnog kupatilskog bojlera – 150, 200, 250, 300 litara ili više.

Ovde nije dovoljno kupiti bilo koji veliki kazan.

Važni su:

  • površina i konstrukcija izmenjivača;
  • radna temperatura;
  • kompatibilnost sa izvorom toplote;
  • broj korisnika;
  • očekivana potrošnja;
  • način regulacije.

Mali bojleri za kuhinju

Zašto zagrevati 80 litara vode ako nam je potrebno nekoliko litara za pranje ruku ili posuđa?

U takvim situacijama mali kuhinjski bojler može biti praktičnije rešenje.

Postoje modeli koji se postavljaju:

  • iznad sudopere;
  • ispod sudopere.

Ovo nije samo estetska razlika.

Modeli za nadgradnu i podgradnu montažu mogu imati drugačiju konstrukciju priključaka i način rada, pa se mora kupiti uređaj predviđen za konkretan način ugradnje.


Bojleri za vikendice

Kod vikendice se izbor bojlera često razlikuje od izbora za stan u kojem neko živi tokom cele godine.

Treba razmisliti:

  • koliko često se objekat koristi;
  • koliko osoba dolazi;
  • postoji li stabilno napajanje;
  • kakav je pritisak vode;
  • koristi li se bunarska voda;
  • postoji li hidrofor;
  • da li objekat zimi ostaje bez grejanja;
  • postoji li opasnost od smrzavanja.

Ako se vikendica zimi ne greje, voda koja ostane u instalaciji i bojleru može predstavljati problem.

Zato treba pratiti uputstvo proizvođača za pražnjenje i zaštitu od smrzavanja.


Bojleri za kamp-prikolice i kampere

Ovo je posebna kategorija i veoma zanimljiva tema.

Kod kamp-prikolice ili kampera nije dovoljno jednostavno postaviti mali kućni bojler.

Postoje posebni uređaji projektovani za mobilne objekte.

Mogu koristiti:

  • 230 V električnu energiju;
  • gas – najčešće LPG odnosno propan/butan, u skladu sa sistemom vozila;
  • kombinaciju gasa i struje;
  • kod pojedinih sistema dizel;
  • toplotu sistema grejanja vozila.

Jedan od najpoznatijih proizvođača ove opreme je Truma.

Truma, na primer, ima električni bojler za kampere i kamp-prikolice kapaciteta 14 litara sa električnim grejačem od 850 W na 230 V. Proizvođač navodi zagrevanje vode približno od 15°C do 70°C za oko 70 minuta.

Zašto samo 850 W?

Zato što kamp-prikolica na kamp mestu često nema na raspolaganju električnu snagu kakvu imamo u kući.

Manja snaga znači sporije zagrevanje, ali i manje opterećenje priključka.


Gasni bojler za kamper

Truma proizvodi i gasne odnosno gasno-električne sisteme.

Kod jednog njihovog sistema rezervoar ima 10 litara, gasni gorionik snagu 1.500 W, a kod gasno-električne verzije postoje i električne opcije od 850 ili 1.300 W na 230 V.

Proizvođač navodi približno vreme zagrevanja sa 15°C na 70°C od oko 31 minut na gas, oko 29 minuta električno i oko 16 minuta u kombinovanom režimu, u zavisnosti od izabrane konfiguracije.

Ovaj primer lepo pokazuje zašto su kombinovani sistemi zanimljivi vlasnicima kampera.

Na kamp mestu možete koristiti struju.

Kada ste van električne mreže, možete koristiti gas.

Kada je potrebno brzo zagrevanje, odgovarajući sistem može koristiti kombinovani režim.


Grejanje prostora i vode u jednom uređaju

U kamperima je svaki centimetar prostora važan.

Zbog toga postoje uređaji koji istovremeno služe za:

  • grejanje unutrašnjosti vozila;
  • pripremu tople vode.

Truma Combi je primer takvog koncepta.

Postoje sistemi koji mogu raditi na gas, struju ili kombinaciju izvora, zavisno od verzije. Kod kamp opreme postoje i rešenja koja koriste dizel gorivo vozila.

Prednost je očigledna – umesto dva velika uređaja, jedna kompaktna jedinica obavlja dve funkcije.


Koliko litara treba bojleru u kamp-prikolici?

Standardi su potpuno drugačiji nego u kući.

Dok u stanu razmišljamo o 50, 80 ili 100 litara, u kamp-prikolici 5, 10 ili 14 litara može biti normalna veličina.

Truma, na primer, u svom vodiču navodi različite koncepte:

  • Therme od 5 litara;
  • Combi sa rezervoarom od 10 litara;
  • gasne/gasno-električne bojlere od 10 litara;
  • električni bojler od 14 litara.

Razlog je što se u kamperu štedi:

  • prostor;
  • masa;
  • voda;
  • električna energija;
  • gas.

Tuširanje se zato organizuje drugačije nego kod kuće.


Bojleri na 12 V – mogu li zagrevati vodu?

Na tržištu postoje specijalizovana rešenja koja koriste niskonaponske sisteme, ali treba razumeti osnovnu fiziku.

Ako bismo želeli grejač od 1.200 W direktno napajati sa 12 V, idealizovana struja bila bi:

I = P / U

I = 1.200 / 12

I = 100 A.

To je ogromna struja.

Zbog toga snažno zagrevanje vode isključivo preko 12 V predstavlja ozbiljno opterećenje baterija i instalacije.

Kod kamp sistema 12 V se zato često koristi za elektroniku, pumpe, ventilatore i upravljanje, dok se glavna toplotna energija dobija iz gasa, 230 V priključka, dizela ili kombinacije izvora.

Tačan princip zavisi od uređaja.


Poznati proizvođači električnih bojlera

Na evropskom i regionalnom tržištu postoji veliki broj proizvođača.

Među poznatim imenima mogu se sresti:

Ariston – veoma poznat proizvođač opreme za pripremu tople vode, uključujući klasične i moderne pljosnate električne bojlere.

TESY – proizvođač sa širokim programom električnih bojlera, uključujući klasične, slim, flat i modele sa elektronskim upravljanjem.

Atlantic – francuski brend sa različitim rešenjima za pripremu tople vode.

Gorenje – dobro poznat brend na našem tržištu sa dugom tradicijom kućnih aparata i bojlera.

Bosch – međunarodni proizvođač sa različitim sistemima za pripremu tople vode i termotehniku.

Vaillant – posebno poznat u oblasti termotehnike, gasnih sistema, grejanja i pripreme sanitarne tople vode.

Stiebel Eltron – nemački proizvođač posebno poznat i po električnim protočnim sistemima.

CLAGE – specijalizovan za električne protočne uređaje i kompaktna rešenja za zagrevanje vode.

Metalac – domaće ime dobro poznato kupcima bojlera u Srbiji.

Termorad – još jedan proizvođač veoma prisutan na domaćem tržištu.

Pored njih postoje brojni drugi proizvođači i robne marke.

Pri kupovini je zato bolje uporediti konkretne modele nego zaključivati samo na osnovu logotipa.


Poznati proizvođači bojlera i sistema za kampere

Kod kamp-prikolica i kampera tržište je specifičnije.

Među poznatim imenima u ovoj oblasti nalaze se:

  • Truma;
  • Alde;
  • Elgena;
  • Whale;
  • Webasto kod određenih sistema za vozila;
  • kao i drugi specijalizovani proizvođači.

Truma je dobar primer koliko se kamperski sistem razlikuje od običnog kućnog bojlera – njihov program obuhvata električne, gasne, kombinovane i integrisane sisteme za toplu vodu i grejanje.


Šta je ECO režim kod modernih bojlera?

Kod modernih elektronskih bojlera proizvođači nude različite ECO ili Smart režime.

Ideja je da elektronika analizira ili prati obrazac potrošnje i prilagodi zagrevanje vode periodima kada je korisniku najpotrebnija.

Umesto da maksimalna količina vode bude neprekidno održavana na visokoj temperaturi, uređaj pokušava da optimizuje rad.

TESY, na primer, kod BelliSlimo serije navodi ECO Smart režim, a postoje i Cloud verzije sa daljinskim upravljanjem preko aplikacije.

Ali „smart“ funkcija sama po sebi nije dovoljan razlog za kupovinu.

Najpre treba izabrati odgovarajuću zapreminu, snagu i konstrukciju, a tek onda dodatne funkcije.


Wi-Fi bojler – korisna funkcija ili marketing?

Zavisi od načina života.

Wi-Fi može biti koristan ako želite:

  • daljinsko uključivanje;
  • pregled stanja uređaja;
  • programiranje vremena rada;
  • praćenje određenih podataka o potrošnji;
  • uključivanje bojlera pre dolaska u vikendicu ili apartman.

Ako bojler svakodnevno koristite na isti način i nikada ne menjate podešavanja, Wi-Fi možda neće značajno promeniti iskustvo.

Dakle, ne treba doplatiti veliki iznos samo zato što na kutiji piše „smart“.


Koliko bojler zaista troši struje?

Ne postoji pošten odgovor tipa:

„Bojler od 80 litara troši tačno X dinara mesečno.“

Za to nema dovoljno podataka.

Potrošnja zavisi od:

  • broja korisnika;
  • količine potrošene vode;
  • temperature hladne vode;
  • temperature na koju se voda zagreva;
  • izolacije bojlera;
  • temperature prostorije;
  • dužine cevi;
  • navika korisnika;
  • gubitaka;
  • stanja grejača i kamenca;
  • tarife električne energije.

Fizika nam ipak omogućava da procenimo energiju potrebnu za samo zagrevanje vode.

Za 50 litara vode sa 15°C na 60°C:

50 × 45 × 1,163 Wh = 2.616,75 Wh

odnosno oko:

2,62 kWh idealne toplotne energije.

Za 80 litara:

80 × 45 × 1,163 = 4,19 kWh.

Za 100 litara:

100 × 45 × 1,163 = 5,23 kWh.

To su teorijske vrednosti za samo podizanje temperature navedene količine vode za 45°C, bez uračunatih realnih gubitaka sistema.


Da li treba gasiti bojler?

Odgovor zavisi od režima korišćenja.

Ako se bojler koristi svakodnevno, stalno ručno uključivanje i isključivanje ne mora automatski doneti veliku uštedu.

Ako se objekat ne koristi nekoliko dana ili nedelja, nema mnogo smisla bez potrebe održavati veliku količinu vode toplom, osim ako proizvođač ili specifičan sistem zahteva drugačiji režim.

Kod modernih uređaja mogu postojati:

  • ECO;
  • Vacation;
  • Smart;
  • programirani režimi.

Najbolje je koristiti funkcije predviđene od strane proizvođača.


Koliko je važna izolacija bojlera?

Veoma.

Bojler nije samo kazan i grejač.

Ako je rezervoar dobro izolovan, jednom zagrejana voda sporije gubi temperaturu.

To znači manje naknadnog uključivanja grejača dok se voda ne koristi.

Zbog toga dva bojlera iste zapremine i iste snage ne moraju imati istu realnu energetsku efikasnost.

Treba gledati energetsku oznaku i tehničke podatke konkretnog modela.


Šta proveriti pre kupovine bojlera?

Pre nego što izaberete model, odgovorite na sledeća pitanja.

1. Koliko osoba koristi toplu vodu?

Jedna osoba i petočlana porodica nemaju iste potrebe.

2. Da li se bojler koristi samo za tuš ili i za kuhinju?

Ako napaja više potrošnih mesta, potrebna količina vode može biti veća.

3. Koliko prostora imate?

Izmerite:

  • visinu;
  • širinu;
  • dubinu;
  • prostor za cevi;
  • prostor za servis.

4. Da li želite vertikalnu ili horizontalnu montažu?

Proverite šta konkretan model dozvoljava.

5. Kakva je električna instalacija?

Posebno važno kod snažnih i protočnih bojlera.

6. Kakva je voda?

Ako je veoma tvrda, održavanje i izbor konstrukcije grejača postaju važniji.

7. Postoji li servis u vašem gradu?

Odličan uređaj bez dostupnih rezervnih delova može postati loša kupovina.

8. Kolika je garancija i na šta se odnosi?

Garancija na kazan i opšta garancija na kompletan uređaj ne moraju biti iste.


Sigurnosni ventil nije nevažan dodatak

Prilikom zagrevanja voda se širi.

Zato akumulacioni bojler mora imati pravilno izveden sigurnosni sistem.

Sigurnosni ventil služi zaštiti sistema od nedozvoljenog povećanja pritiska.

Povremeno kapanje iz odgovarajućeg sigurnosnog odvoda tokom zagrevanja može biti posledica termičkog širenja vode, ali svako neuobičajeno curenje ili problem treba proveriti.

Sigurnosni ventil se ne sme proizvoljno blokirati ili zatvarati zato što „kaplje“.

Montaža mora biti izvedena prema uputstvu proizvođača.


Koliko je važan pritisak vode?

Svaki bojler ima dozvoljene radne parametre.

Ako je pritisak vodovodne mreže previsok, može biti potrebno odgovarajuće regulisanje pritiska.

Kod kamperskih sistema ovo je još očiglednije.

Truma, na primer, za svoj električni kamperski bojler navodi maksimalni pritisak pumpe od 2,8 bara i maksimalni pritisak sistema od 4,5 bara.

To pokazuje zašto nije dovoljno povezati bilo koju pumpu na bilo koji bojler bez provere tehničkih podataka.


Kada bojler treba servisirati?

Ne postoji jedan interval koji važi za sve uređaje.

Na potrebu za pregledom mogu ukazivati:

  • sporije zagrevanje;
  • neuobičajeni zvukovi;
  • smanjena količina tople vode;
  • curenje;
  • česta aktivacija zaštite;
  • velika količina kamenca;
  • starost uređaja.

Preventivna kontrola može obuhvatiti:

  • grejač;
  • termostat;
  • električne kontakte;
  • sigurnosni ventil;
  • stanje kazana koliko je dostupno za pregled;
  • magnezijumsku anodu kod modela koji je koriste;
  • kamenac;
  • zaptivke.

Kada je vreme za zamenu bojlera?

Starost sama po sebi nije jedini kriterijum.

Dobro održavan bojler može raditi dugo, dok zanemaren uređaj može imati probleme mnogo ranije.

Posebno ozbiljno treba shvatiti:

  • koroziju kazana;
  • curenje iz samog rezervoara;
  • tragove pregrevanja električnih kontakata;
  • često izbacivanje zaštite;
  • ozbiljno oštećene instalacije.

Ako curi sam kazan, zamena uređaja često ima više smisla nego pokušaj improvizovane popravke.


Koji bojler kupiti – praktičan izbor prema situaciji

Za jednu osobu

Ako nema velike potrošnje, može biti dovoljan akumulacioni bojler od približno 30–50 litara.

Za dve osobe

Često se razmatra 50–80 litara.

Za porodicu od tri ili četiri člana

80–100 ili više litara može biti racionalan početak razmatranja, ali treba uzeti u obzir navike.

Za veoma malo kupatilo

Pljosnati bojler može biti izuzetno praktičan.

Za kuhinju

Mali bojler od 5–15 litara ili odgovarajući mali protočni uređaj.

Za objekat sa snažnom trofaznom instalacijom

Može se razmatrati snažan električni protočni bojler.

Za kuću sa gasom

Gasni sistem može biti racionalno rešenje, ali zahteva stručno projektovanje, pravilno odvođenje produkata sagorevanja i održavanje.

Za kuću sa centralnim grejanjem

Može imati smisla kombinovani bojler ili akumulacioni rezervoar sa izmenjivačem.

Za kamper ili kamp-prikolicu

Treba kupovati uređaj koji je namenski projektovan i odobren za mobilnu primenu – električni, gasni, kombinovani ili integrisani sistem.


Najčešće greške prilikom kupovine bojlera

Kupovina samo prema broju litara.

Dva bojlera označena sličnom zapreminom mogu imati različitu stvarnu zapreminu, snagu, vreme zagrevanja i količinu raspoložive mešane tople vode.

Kupovina najjačeg protočnog bojlera bez provere instalacije.

Električna mreža možda nije sposobna da ga napaja.

Postavljanje vertikalnog bojlera horizontalno.

Dozvoljeno je samo ako je uređaj za to projektovan.

Ignorisanje servisne mreže.

Rezervni grejač, termostat, anoda ili elektronika jednog dana mogu biti potrebni.

Biranje isključivo prema ceni.

Bojler je uređaj koji kombinuje vodu, električnu energiju ili gas, temperaturu i pritisak. Bezbednost i kvalitet konstrukcije imaju veću važnost nego kod mnogih jednostavnih kućnih uređaja.

Kupovina pre merenja prostora.

Posebno kod 80, 100 i 120-litarskih bojlera nekoliko centimetara može odlučiti da li uređaj uopšte može pravilno da se montira i servisira.


Električni, gasni ili kombinovani bojler – šta je najbolje?

Ne postoji univerzalni pobednik.

Električni akumulacioni bojler

Dobar je izbor kada želite jednostavnost, relativno jednostavnu instalaciju i predvidljiv rad.

Električni protočni bojler

Odličan je kada želite mali uređaj i toplu vodu bez velikog rezervoara, ali samo ako električna instalacija može da podnese potrebnu snagu.

Gasni bojler

Može pružiti veliku količinu tople vode uz snažno trenutno zagrevanje, ali zahteva odgovarajuću gasnu i dimovodnu instalaciju i profesionalno održavanje.

Kombinovani bojler

Može biti veoma racionalan u kućama sa centralnim grejanjem ili više dostupnih izvora energije.

Pljosnati električni bojler

Odličan je kada su prostor i dizajn važni, ali treba pažljivo proveriti stvarnu zapreminu i tehničke karakteristike.

Kamperski bojler

Posebna kategorija u kojoj se traže mala masa, kompaktne dimenzije, mala potrošnja energije i mogućnost rada van klasične električne mreže.


Zaključak – kako odabrati pravi bojler?

Pravi bojler nije ni najveći, ni najskuplji, niti nužno model sa najvećim brojem elektronskih funkcija.

Pravi bojler je onaj koji odgovara načinu na koji ćete ga koristiti.

Za početak odredite potrebnu količinu tople vode. Zatim proverite prostor za montažu, raspoloživu električnu snagu ili gasnu instalaciju i odlučite da li vam više odgovara akumulacioni ili protočni sistem.

Kod električnog akumulacionog bojlera obratite pažnju na:

  • stvarnu zapreminu;
  • snagu grejača;
  • vreme zagrevanja;
  • izolaciju;
  • konstrukciju kazana;
  • zaštitu od korozije;
  • tip grejača;
  • dozvoljeni položaj montaže;
  • servis i rezervne delove.

Kod protočnog električnog bojlera najvažnije je proveriti potrebnu električnu snagu i instalaciju.

Kod gasnog bojlera prioritet moraju biti pravilna montaža, ventilacija, odvod produkata sagorevanja i stručan servis.

Kod kampera i kamp-prikolice treba koristiti uređaje projektovane za mobilne sisteme, gde 230 V, 12 V, gas i ponekad dizel imaju potpuno drugačiju ulogu nego u klasičnom domaćinstvu.

I na kraju, nemojte birati bojler samo po natpisu 50, 80 ili 100 litara.

Pogledajte tehnički list konkretnog uređaja.

Dva bojlera slične nominalne veličine mogu imati različitu stvarnu zapreminu, različitu snagu grejača, potpuno drugačije vreme zagrevanja, drugačiju količinu raspoložive tople vode, različitu dubinu i različite zahteve za montažu.

Tek kada se svi ti podaci uporede sa potrebama domaćinstva može se odgovoriti na najvažnije pitanje:

Koji bojler je najbolji za mene?

Najbolji je onaj koji obezbeđuje dovoljno tople vode, može bezbedno da radi na postojećoj instalaciji, ima dostupno održavanje i rezervne delove i ne zahteva da svakodnevno prilagođavate svoje navike njegovim ograničenjima.